Uređenje akvarija
 

Uređenje akvarija jest faza koja slijedi nakon odluke o posjedovanju akvarija i njegove nabave. Odluka, tj. motiv za akvarij mora biti iskren. Akvarij jest lijepa stvar, ali on zahtjeva puno vremena, odricanja, novaca i pažnje. Zato se prije odluke o nabavi akvarija treba dobro pozabaviti pitanjem: «Zašto želim imati akvarij?» Treba se unaprijed znati kakav akvarij želimo imati, koje ribice u njemu želimo držati, te kakve uvjete zahtijevaju ribice, te bilje, ukoliko ga imamo. Često puta ljudi kupe ribicu, a kasnije shvate da ribica zahtjeva puno veći akvarij nego što ga imamo. Izbor akvarija također je važan. Ako čitate ovaj tekst vjerojatno ste se opredijelili za ciklide jezera Malawi, Tanganjika ili Victorija. Ti ciklidi narastu zaista poprilično veliki, te bi minimum trebao biti 100 l. To vrijedi samo za neke patuljaste ciklide iz ovih jezera. Mbune trebaju imati 200 l. i veće akvarije, a razne vrste haplochromisa i Tanganjika ciklida ( npr. Cynotilapia frontoza) ne bi se smjeli držati u akvarijima manjim od 500 l. Takav akvarij mora imati i razumne dimenzije. Ciklidi žive radije u dužim akvarijima, nego u dubokim. Pređimo sada na uređenje.
 

U punu opremu akvarija spada:


1. Sam akvarij, te stiropor kao podloga za akvarij i podloga za kamenje i/ili pijesak.
Stiropor služi kao podloga koja ublažava potisak koju stvara akvarij uslijed velike težine. On mora biti adekvatne debljine, uglavnom od 1-4 cm, ovisno o težini akvarija. Također stiropor služi kao podloga koja se stavlja u akvarij. Za to služi vrlo tanak stiropor. Na njega zatim obično stavljamo ploče od pluta, kako bi podloga uslijed mogućeg odkapanja od strane ciklida bila tamne boje, boje pluta, a ne stiropora.

 

 

2. Podloga, tj. kamenje, pijesak, grane, stijenje i razni oblutci. Nakon što smo u akvarij stavili stiropor, te ploču od pluta, slijedi postavljanje temeljnog kamenja. Ono mora biti veliko, čvrsto, te ravnih ploha na dnu, kako bi dobro sjelo na površinu akvarija.

Kako bi akvarij bio što prirodniji potrebno je slijediti neka pravila. Najprije što se podloge tiče, velike gromade stavljaju se na dno, kako bi stabilno držale gornje kamenje, a nikako ne smijemo najprije postaviti pijesak, jer ciklidi ruju i kopaju, te tako mogu ugroziti stabilnost akvarija. Temeljno kamenje, mora se testirati na topivost u vodi, tj. ono nikako ne smije biti lako topivo u vodi, jer će poremetiti kemijsku kvalitetu vode. U Zagrebu je dobro mjesto za pronalazak temeljnog kamenja Sljeme.
Nakon temelja, stavljamo osnovnu podlogu. To bi svakako za ciklide jezera Malawi, Tanganjika i Victoria trebao biti pijesak. Najbolje je da on bude bijele ili lagano žute do boje bijele kave. Nikako ne smije biti tamne boje. Pijesak mora biti fin, sitan i čist, a može se kupiti u velikim trgovačkim centrima kao što je Bauhaus, te mu se cijene kreće oko 30 – 50 kn za 25 kg. Takav pijesak je biološki čist i bez stranih čestica, bilo mehaničkih, bilo bioloških, bilo kemijskih… Slijedeći korak ovisi o ribicama koje ćemo držati u akvariju. Razlikujemo ribice koje žive u kamenim stijenama uz obale jezera, te ribice otvorenih voda. Većina istočnoafričkih ciklida živi u kamenim zonama, ali ukoliko se radi o nekoj vrsti koja pliva u otvorenim vodama, kamenja neće trebati toliko puno.
Nakon što smo postavili osnovnu podlogu pijeska u visini od 3-8 cm, slijedi slaganje dekorativnog kamenja. U dekoraciji ne smijemo pretjerati. Cilj je stvoriti što prirodniji izgled, a samim time i najfunkcionalniji, što znači da moramo slagati kao što vidimo u prirodi, a posebno je bitno stvoriti puno spilja i zaklona, u koje će se podređene i mlade ribice uvijek moći sakriti. Dobro je kamenje slagati u visinu, ali ne narušavajući stabilnost. Također je važno da kamenje bude tamnije boje, jer ciklidi ne vole jako svjetlo. Jednostavno slažemo po principu «kuće od karata», pazeći da se naša ipak ne uruši. Kamenje povećava ukupnu tvrdoću vode, a ona je u jezeru Malawi i Victoria izrazito velika. Granje i drveće tvrdoću smanjuju, pa je potrebno izbjegavati previše istog u akvariju.
Ono što nikako ne treba stavljati u akvarij jesu razni keramički oblici u neprirodnim formama (vaze, kućice., dvorci, mrtvačke glave i sl…), razni plastični predmeti, a posebice kričavih boja (cilj je stvoriti oku ugodnu atmosferu istih tonova), uključujući i plastično bilje, stakleni i ini predmeti u svrhu podloge (špekule, pijesak u boji…). Svi ti predmeti su suvišni i narušavaju vizualni efekt prirodnog akvarija, koji bi ipak trebao biti pokušaj da se stvore idealni prirodni uvjeti za život riba.

 

 

2. Filtar. Filtri Služe kao mehanički, biološki i kemijski mediji koji izravno ili preko nitrifikacijskih bakterija utječu na kvalitetu vode u akvariju. Spadaju u najvažniji rekvizit, a samim time i najskuplji. Potrebno je dobro proučiti proizvod, specifikacije, a ako je potrebno upitati i za stručnu pomoć u trgovinama. O filtru često ovisi koliko ćemo vremena gubiti na rješavanje problema unutar akvarija, jer loš filtar donosi mnogo problema. Malawi ciklidi žive u jezeru izuzetne bistroće. To je uvjet koji se mora zadovoljiti i u zarobljeništvu. Dobar će filter znatno pridonijeti bistroći vode, ali tada on treba biti od kvalitetnih proizvođaća (Eheim, fluval). Filtar se u jednom Malawi/Tanganjika akvariju čisti redovito svakih 3-6 tjedana. Mediji se peru u vodi koja se izgrabi iz akvarija, a nikako hladnom ili toplom vodom, niti vodom iz slavina (klor), jer će takva voda uništiti kolonije nitrifikacijskih bakterija.
 

3. Grijač i toplomjer. Grijač služi održavanju topline vode na istoj razini, dok ju toplomjer pokazuje, tj. očitava. Grijač bi trebao biti kvalitetan i dovoljne jakosti.

 

.


 

5. Zračna pumpica i raspršivač zraka. Naizgled samo dekorativan, kod Malawi i Victoria ciklida vrlo važan rekvizit. Isto vrijedi i za pojedine ribice iz jezera Tanganjika. Zračna pumpica nije toliko važna kao dekorativni element, već kao funkcionalni predmet, koji pomaže obogaćivanju akvarijske vode kisikom. Prilikom kupovine zračne pumpe potrebno je kupiti najjaču, tj. vrlo jaku pumpicu. Postoje i pumpice na kojima se može regulirati intenzitet strujanja zraka. Također, pumpica treba biti tiha, pa upitajte svog prodavača da li ona ispunjava taj kriterij, jer je on dosta bitan ukoliko akvarij imate u dnevnom boravku. Također je potrebno kupiti plastično crijevo kojim struji zrak u vodu, te raspršivač zraka. Pumpicu je zbog sigurnosnih razloga dobro držati iznad razine površine vode, kako ne bi povukla vodu.
Raspršivač bi trebao biti duguljast, a također je korisno odlomiti njegov kraj tako da zrak slobodno struji, čime se postižu velika strujanja na površini vode. Upravo su turbulencije na površini preduvjet da će voda biti bogata kisikom, jer što je veća dodirna površina zraka i vode, to više kisika ima u njoj. Razlog zbog čega je ovo vrlo važno jest taj što većina ribica iz istočnoafričkih jezera živi u priobalnim dijelovima, gdje ima puno hrane, ali i talasanja vode, udaranja o stijene, čime se stvara velika koncentracija kisika. Upravo kisik i svjetlo jesu razlog što se na stijenama stvara aufwuchs, a to je glavna hrana mbuna. Ukoliko u akvariju nema zračne pumpice sigurno je da će ribice biti vrlo mirne i da će se spustiti na površinu, te teško disati.
 

 

6. Regulator paljenja i gašenja rasvjete u akvariju (timer). Jest vrlo koristan, ali i neophodan rekvizit za svakog akvaristu. On će omogućiti jednostavnije planiranje i opušteniji život, a ribicama onemogućiti stres uzrokovan stalnim promjenama svitanja i sumraka, koje je u prirodi postupno. Postoje digitalni i mehanički timeri.

 

 

 

Postavljanje akvarija u funkciju

Nakon provedenih koraka slijedi punjenje akvarija vodom. Ako želimo, prije punjenja možemo zasaditi i bilje, no istočnoafrički ciklidi u prirodnom okolišu ne nailaze na puno bilja, pa to nije toliko važno. Osim toga bilje treba puno svjetla, a ciklidi ne vole jako svjetlo. Srednji put bio bi izbor adekvatnih vrsta bilja, kao što su anubias ili javanska paprat. Treba ipak naglasiti da bilje vrši važnu funkciju apsorpcije štetnih tvari iz vode. Puni se polako, uz pomoć cijevi ili ulijevajući lagano vodu u akvarij. Ako koristimo cijev, moramo posudu s vodom staviti na višu razinu, a zatim u nju stavimo cijev. S druge strane povučemo ustima zrak, te cijev usmjerimo u akvarij. Na dno akvarija dobro je staviti neku posudicu ili tanjur, kako se ne bi mutila voda. Kada je akvarij pun, reguliramo temperaturu na grijaču, palimo ga. Isto činimo i s ostalim uređajima koji su priključeni na električnu struju. Time su završene grube pripreme, a sitnice tek slijede. Potrebno je proći oko 14 dana da se uspostavi biološka ravnoteža, tj. da se stvori kolonija nitrifikacijskih bakterija koje će vršiti ulogu biološkog filtra. U manjim akvarijima ta ravnoteža uspostavi se puno prije, te je ribe moguće ubaciti u akvarij nakon 10 dana.
Kada je uspostavljena biološka ravnoteža, temperatura je u redu, možemo u akvarij pustiti i ribe. Izbor riba jest kompleksna stvar, a niti u njihovom broju ne smije se pretjerati. Također nije dobro držati jako puno različitih vrsta, nego je bolje držati manje vrsta ali više jedinki iste vrste. Pravilo kod nabavke mbuna je da se uvijek kupuju mlade ribice i to nekoliko primjeraka. Treba izbjegavati kupovinu iste vrste u različitim trgovinama i vremenskim periodima. Dakle odmah kupujemo jato gdje su sve ribice podjednake veličine. To je jedan od garanata za uspješan reprodukcijski proces. Prevelik broj riba u akvariju znači mnogo problema, često mijenjanje vode, alge itd… Zato je dobro slušati savjete, a jedan takav kaže da je manje više. To bi za Malawi akvarij značilo da u jednom 200 l akvariju možemo držati npr. 2 vrste mbuna, tj. mužjak + 3 ženke svake vrste. Veće mbune zahtjevaju još veće akvarije.

____________________________________________________________________________________
Baza_podataka 2004